Office 365 Webmail eMatica Knjižnica OnLine tečajevi Forum Kontakti Spajalica

Knjižnica

Knjižnica škole otvorena je svaki dan

od 8 do 14 sati

knjižničarka škole: Ivana Grbavac Petak

TRAVANJ

23.4. SVJETSKI DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja kao simboličan datum u svjetskoj književnosti. Na taj su dan 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare.

Unesco je 1995. taj dan proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava, a obilježava se u više od stotinu zemalja.

Ideja je uključiti pisce, izdavače, nastavnike, knjižničare i medije u isticanju važnosti knjiga i čitanja.

Dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige od 1996. godine u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu.

1.4. Međunarodni dan šale

ili Dan ludosti

Tradicionalno, na 1. travnja, unazad nekoliko desetljeća, pa i stoljeća, pljušte prvotravanjske šale.

Humor nam pomaže da lakše prebrodimo neku neugodnu ili tešku situaciju, a kada se našalimo na vlastiti račun, pomažemo i sebi i drugima, jer opće je poznato da je "smijeh najbolji lijek".

7.4. Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine.

Odlukom skupštine 7. travnja određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine. Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja prigoda je za raspravu o ozbiljnosti današnje epidemiološke situacije i mogućnostima prevencije šećerne bolesti iz perspektive različitih javnozdravstvenih specijalnosti.

Hrana se probavom razgrađuje do šećera koji se zove glukoza. Glukoza krvlju putuje u stanice i u njima se iz glu

22.4. Dan planeta Zemlje

upozorava na važnost čuvanja okoliša i prijateljski način ponašanja prema okolišu

obilježava se od 1969. godine,

a u Hrvatskoj od 1990.

Kako bismo održali Zemlju zdravom,

svi se moramo truditi i pretvoriti je u zdravu i ostaviti je sljedećim generacijama što podnošljivijom i ljepšom...

ZEMLJIN IMENDAN, Vera Zemunić

Danas je poseban dan:
najljepši planet što krasi svemirski svijet,
zeleno-plava krasotica Zemlja slavi imendan.

Mjesec srebrni svu noć je bdio,
nizao zvijezde sve do zore
da bi joj zlatni đerdan poklonio.

Haljinu plavu, poput modrog mora,
skrojila joj zora.
I kitu najrosnijeg livadskog cvijeća
uz poruku da prati ju svaki MIR i SREĆA!

A u podne je Sunce
najvrelijim zlatom napunilo čašu:
- Čuvajmo svi MAJKU ZEMLJU našu!
Neka vječno živi i vječno se zeleni
taj najljepši planet što krasi svemirski svijet!

29.4. Svjetski dan plesa

slavi se od 1982. godine

UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples izabrao je dan rođenja začetnika modernog baleta i jednoga od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea

za Svjetski dan plesa.

Hrvatska Svjetski dan plesa obilježava od 1999. godine.

Mia Čorak Slavenska, rođena u Slavonskom Brodu 1916., a umrla u Los Angelesu 2002. bila je prva hrvatska primabalerina. Najveća hrvatska balerina svih vremena i jedna je od najutjecajnijih umjetnica svoga vremena.

21.2. Dan materinskog jezika

Od stoljeća sedmog

Mislili su neki, već nas neće biti
ni veselje svoje nisu znali kriti
raselit nas triba da nas manje ima
nisu tu ni bili tad će reći svima

Nek tuđinu grizu, roda znati neće
bez jezika narod nema više sreće
djeca roda povist neće znati
potom svoj na svome neće bit Hrvati

Ref.
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše
tom ne može nitko prošlost da izbriše
varaju se i ne misle tako
što se krvlju brani, ne pušta se lako

Tko na tvrdoj stini svoju povist piše
tom ne može nitko prošlost da izbriše
mi smo tu odavna svi moraju znati
to je naša zemlja, tu žive Hrvati

Kroz vrimena gruba i kroz ljute boje
branili smo časno mi ognjišće svoje
čuvaše nam pređi ovu rodnu grudu
nisu zbog slobode ginuli zaludu

Al' sad evo opet nova zora rudi
posli dugih lita Hrvatska se budi
tu na našoj zemlji, nas se barjak vije
crven, bijeli, plavi, više se ne krije

Ref.
Na kamenu tvrdom o tom slova pišu
od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

materinski jezik

jezik na kojem mislimo,

jezik kojim sanjamo,

kojim računamo,

jezik kojim se svakog dana izražavamo u komunikaciji s ljudima oko sebe,

jezik kojeg volimo

14.2. Valentinovo

Valentinovo, Dan sv. Valentina ili Dan zaljubljenih blagdan je koji se obilježava 14. veljače na spomen Svetog Valentina koji je živio u Rimu u vrijeme cara Klaudija I.

Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik, a živio je u 3. stoljeću. Pogubljen je 269. godine odsijecanjem glave u doba kad je Rimskim carstvom vladao car Klaudije.

Kasnije je car Julije I. u 4. stoljeću nad njegovim grobom podigao baziliku, te se od tada taj svetac počeo štovati među kršćanima. U 15. stoljeću je ovaj svetac povezan s blagdanom zaljubljenih, što se održalo do danas.

Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu, jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.

U rimskoj mitologiji, Kupidon ili Kupid (latinski Cupido) je bog erotske ljubavi, požude i ljepote. Drugi mu je naziv Amor.

Je li i tebe pogodila Amorova strijela? Lijepo je biti zaljubljen, ali u svemu treba biti granica i ne treba zbog ljubavi gubiti glavu.

10.1. rođen je

Dobriša Cesarić

hrvatski pjesnik i prevoditelj

Dobriša (Dobroslav) Cesarić rođen je u Požegi 10.1.1902.,

a umro u Zagrebu 18. prosinca 1980.

U književnosti se prvi put, kao četrnaestogodišnjak, pojavio 1916. godine pjesmom "I ja ljubim" koja je objavljena u zagrebačkom omladinskom listu Pobratim.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavljuje 1931. godine i za nju dobiva nagradu Jugoslavenske akademije.

Pjesničko djelo Dobriše Cesarića sadrži desetak knjiga pjesama i prepjeva.

Povratak

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna.
Krhko je znanje!)
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
Još bi nam mogla desiti se ljubav,
Desiti - velim,
Ali ja ne znam da li da je želim,
Ili ne želim.

U moru života što vječito kipi,
Što vječito hlapi,
Stvaraju se opet, sastaju se opet
Možda iste kapi -
I kad prođe vječnost zvjezdanijem putem,
Jedna vječnost pusta,
Mogla bi se opet u poljupcu naći
Neka ista usta.

Pa ako i duša u tom trenutku
Svoje uho napne,
Sigurnim će glasom zaglušiti razum
Sve što slutnja šapne;
Kod večernjih lampi mi ćemo se kradom
Pogledat ko stranci,
Bez imalo svijesti koliko nas vežu
Neki stari lanci.

Možda ćeš se jednom uveče pojavit
Prekrasna, u plavom,
Ne sluteći da si svoju svjetlost lila
Mojom davnom javom,
I ja, koji pišem srcem punim tebe
Ove čudne rime,
Oh, ja neću znati, čežnjo moje biti,
Niti tvoje ime!

Pa ako i duša u tom trenutku
Svoje uho napne,
Sigurnim će glasom zaglušiti razum
Sve što slutnja šapne;
Kod večernjih lampi mi ćemo se kradom
Pogledat ko stranci,
Bez imalo svijesti koliko nas vežu
Neki stari lanci.

Prevodio je djela s:

njemačkog, ruskog, talijanskog, bugarskog i mađarskog jezika.

Osvojene nagrade:

1931.: Nagrada JAZU za zbirku pjesama Lirika
1964.: Godišnja nagrada Nagrada Vladimir Nazor
1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
1976.: Nagrada Goranov vijenac

Za njega je rečeno da je ”čarobnjak stiha; maštoviti tragač za predjelima odbjegle sreće; nadahnuti slikar krajolika; mag jezične glazbe u kojoj se pogasle želje, tjeskobe i nespokoji pretvaraju u čisto zlato poetskog govora.”

13. 11. Svjetski dan ljubaznosti

Na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, u Tokiju je 13. studenog 1998. godine održana konferencija o ljubaznosti i tom je prilikom donesena posebna deklaracija koja među ostalim govori o toleranciji i prihvaćanju različitosti.

Lijepa riječ i željezna vrata otvara.

JEDNOSTAVNI SAVJETI ZA LJUBAZNOST

Otvorite vrata drugima ako nešto nose!

Dopustite drugima pogreške! Neke su namjerne, ali većina ipak slučajna.

Budite ljubazni prema starijim osobama!

Ustupite mjesto u autobusu/tramvaju!

Oprostite nekome! Ponovite ako je nužno!

Budite prisutni! Najveći čin ljubaznosti je biti mentalno prisutan s osobom s kojom razgovarate, a ne razmišljati o nečemu drugom.

Budite dostupni! Pronađite vremena za one koji vas trebaju!

Budite sretni i širite optimistično raspoloženje oko sebe!

Zadržite smisao za humor! Nemojte sebe shvaćati previše ozbiljno!

Ljubaznost počinje u domu. Budite posebno ljubazni prema najbližima!

Često se smiješite! Svima godi vidjeti nasmiješeno lice.

Nemojte psovati! To stvara ružnu sliku o vama.

Gledajte ljude u oči kada s njima razgovarate!

Prihvatite kulturu davanja! Naučite se radovati više kada dajete nego kada dobivate.

Biti ljubazan ne znači biti naivčina. Nemojte dopuštati da vas drugi iskorištavaju!

Na osobama tražite pozitivne stvari!

Budite ljubazni prema svim bićima, uključujući životinje, pa i biljke.

Budite blagi!

Budite kulturni!

Nemojte tražiti ništa zauzvrat! Ljubaznost ne očekuje ništa.

Pitajte druge što možete učiniti za njih i što im treba!

12.11. 60 godina od smrti

Tina Ujevića

rođen u Vrgorcu 1891. godine

umro 12. prosinca 1955. u Zagrebu

Ujević je u pjesmama ostvario snažne akcente osobne tragike, izrazio duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi, ispjevao himničke psalmodije radu i ljudskom bratstvu, skladao složene filozofske refleksivne orkestracije, razvijao simbolične vizije svemirskih zvjezdanih prostranstava i čežnje za visinama, zanosio se raskošnom ditirambičnošću i predavao zreloj, mudroj staračkoj skrušenosti i sladogorkom pomirenju sa životom takvim kakav jest.

Tin Ujević je kao nijedan hrvatski književnik poznat po brojnim zgodama i anegdotama.

Pisao je poeziju čas u rigorozno zatvorenoj formi, čas u nesputanoj otvorenosti slobodnog stiha.

Pjesma mrtvog pjesnika

Moj, prijatelju mene više nema,
Al nisam samo zemlja, samo trava,
Jer knjiga ta, što držiš je u ruci,
Samo je dio mene koji spava.
I ko je čita u život je budi.
Probudi me, i bit ću tvoja java.

Ja nemam više proljeća i ljeta,
Jeseni nemam, niti zima.
Siroti mrtvac ja sam, koji u se
Ništa od svijeta ne može da prima.
I što od svijetlog osta mi života,
U zagrljaju ostalo je rima.

Pred smrću ja se skrih (koliko mogoh)
U stihove. U mraku sam ih kovo,
Al zatvoriš li za njih svoje srce,
Oni su samo sjen i mrtvo slovo.
Otvori ga, i ja ću u te prijeći
Ko bujna rijeka u korito novo.

Još koji časak htio bih da živim
U grudima ti. Sve svoje ljepote
Ja ću ti dati. Sve misli. Sve snove,
Sve što mi vrijeme nemilosno ote,
Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,
Sve uspomene -- o mrtvi živote!

Povrati me u moje stare dane!
Ja hoću svjetla! Sunca koje zlati
Sve čeg se takne. Ja topline hoću
I obzorja, moj druže nepoznati.
I zanosa! i zvijezda kojih nema
U mojoj noći. Njih mi, dragi, vrati.

Ko oko svjetla leptirice noćne
Oko života tužaljke mi kruže.
Pomozi mi da dignem svoje vjeđe,
Da ruke mi se u čeznuću pruže.
Ja hoću biti mlad, ja hoću ljubit,
I biti ljubljen, moj neznani druže!

Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

11.11. Martinje

Sveti Martin - katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.

Blagdan Svetog ili Martinje slavi se 11. studenoga, na datum njegova pogreba.

Zaštitnik je: Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izliječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, mnogih mjesta u Europi, uključujući Beli Manastir, Dugo Selo i Virje u Hrvatskoj.

Švicarska garda je švicarska plaćenička vojska koja je još od srednjeg vijeka služila u vojskama mnogih europskih zemalja, sukladno ugovorima koje su sklapali pojedini njihovi kantoni. Među najpoznatijim plaćeničkim postrojbama bile su one u službi francuskog monarha i pape.

9.11. Svjetski dan izumitelja

Dan izumitelja je međunarodni blagdan izumitelja, koji se obilježava u Europi 9. studenog na dan rođenja američke filmske glumice i izumiteljice Hedy Lamarr.

Naši najpozantiji izumitelji svjetskog glasa su:

Nikola Tesla i Slavoljub Penkala.

Najpoznatiji izumi Nikole Tesle s najširom primjenom su:

. motor na izmjeničnu struju: pokreće sve značajne uređaje u domaćinstvima i industriji,

· Teslin transformator niskog napona: koriste ga svi suvremeni elektronski uređaji poput televizora, kompjutera, audio i video tehnike,

· višefazna električna struja i sustavi njenog prenošenja na velike udaljenosti pomoću transformatora visokog napona,

. radio.

No i ostali naši izumitelji ne zaostaju u vrijednosti svojih izuma:

Franjo Kajfež- apaurin (lijek protiv glavobolje)

Ivan Vučetić- daktiloskop (identifikacija otiskom prsta)

Faust Vrančić - padobran

Ivan Lupis- torpedo

Zlata Bertl - vegeta

Ruđer Bošković - geodetski stalak, kružni mikrometar, teleskop s vodom, vitrometar

4.11. - 110 godina rođenja

Dragutina Tadijanovića

rođen je 4. studenoga 1905.

u Rastušju kod Slavonskoga Broda,

a umro u Zagrebu, 27. lipnja 2007.

U Zagrebu je 1925. upisao studij šumarstva na Gospodarsko-šumarskom fakultetu, no napustio ga je i upisao studij južnoslavenskih književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je 1937. diplomirao.

Godine 1953. izabran je za člana JAZU i postao dugogodišnjim direktorom Instituta za književnost JAZU, kojemu je bio na čelu do kraja 1973.

Osim poezije, pisao je i (auto)biografsku prozu koja uz dokumentarnu posjeduje i književnu vrijednost (Knjiga o svojima i o sebi) te kritičko-esejističku prozu bitnu za razumijevanje književnih tekstova brojnih hrvatskih autora. Bavio se i prevodilačkim radom.

Za svoj književni rad nagrađen je brojnim nagradama,a

dodijeljena su mu i visoka društvena i državna priznanja.

Kad mene više ne bude

Svakog dana sunce zapada. Doći će
Dan od kojeg će se znati: mene
Više nema.
Neće se ništa desiti što nije bilo
Za moga vijeka: mornari će
Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo
U granju, savijat će se dozrelo klasje k zemlji.
Voljet će se mladići i djevojke
Kao što se prije njih
Nikada nije volio nitko.
U jesen, kad voće dozrijeva, kad se beru
Plodovi, prolazit će njih dvoje
Alejom ispred Sveučilišta; zatim će
Šetati pod kestenima na Griču
Držeći se za ruke, dugo, dugo,
Kao što se prije njih nitko
Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu
Starinsku i spazit oboje: na njima leži srebro mjesečine
(Kako je negda počivalo na tebi
I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,
Djevojka će šapnuti sjajnom mjesecu: Sanjam li
Ili čitam pjesnika
Koji je pjevao o mojoj ljubavi?

1.11. Svi sveti 2.11. Dušni dan

Svi sveti - također Sesvete, Sisveti ili Sisvete

- svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi

- njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu

Krizantema - kao simbol Svih svetih potječe iz Kine, gdje je cvijet bio poznat još prije nove ere. U Europu krizantema je stigla iz Japana tek kasnije, u 17. stoljeću. Zanimljivo je da cvijet koji u Japanu i Kini predstavlja vječni život, moć, obilje i sreću, u Europi nema to značenje, nego se upotrebljava kao nadgrobno cvijeće.

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih,

katolički je blagdan

Prisjetimo se svih nama dragih osoba koji više nisu sa nama, ali su u našim srcima!

Obiđimo njihova vječna počivališta!

20.10. Dan jabuke

Njeno porijeklo je srednja Azija,

odakle ju je Aleksandar Veliki donio u Makedoniju i proširio Europom.

Tradicija označavanja Dana jabuka započela je 1990. u Londonu

s ciljem promicanja zdravstvenih kvaliteta jabuke.

Svaki komad sočne jabuke opskrbljuje tijelo energijom.

Jabuke sadrže mnoge hranjive tvari:

• nezasićene masti,
• vitamine,
• minerale.

7 razloga da jedemo barem jednu jabuku dnevno:

1.Sok od jabuke poboljšava rad srca.

2.Jabučni ocat pomaže u smanjenju tjelesne masti.

3.Svježa jabuka ublažava kašalj i bol u prsima.

4.Oguljene jabuke imaju blagotvoran učinak na desni.

5. Čaj ili kupka sa mirisom jabuke pomoći će s problemima spavanja i imaju opuštajući učinak.

6. Jabučni ocat pomaže da učinkovito eliminirate akne.

7. Jabuka poboljšava zdravlje i povećava koncentraciju.

18.10. Dan kravate

Kravata je

dekorativni odjevni predmet,

koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna.

Kravata, smatra se izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu.

Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.

Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18. listopada.

20.10. u školi se obilježio Dan kravate.

I učenici i učitelji došli su u školu s kravatom oko vrata. Uz to učenici šestih, sedmih i osnih razreda sudjelovali su u vezivanju kravate. Ocjenjivala se brzina i pravilnost vezanja kravate. Svi natjecatelji pokazali su veliku spretnost.

Pobjednica u akciji "naj kravata" bila je Marija Mihaljević, učenica 8.c razreda.

8.10. Dan neovisnosti

Republike Hrvatske

praznik koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan

Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir

8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovičku bunu

5.10. Svjetski dan učitelja

Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni.

SVIM UČITELJIMA I UČITELJICAMA ŽELIMO:

USPJEŠNU ŠKOLSKU GODINU

ŠTO SIGURNIJI I BEZBRIŽNIJI RAD...

13.9. Svjetski dan prve pomoći

Svakih 5 sekundi od posljedica ozljeda u svijetu umre jedna osoba. Na ljestvici mortaliteta ozljede kao uzrok smrti zauzimaju visoko mjesto.

Prva pomoć nije zamjena za hitnu medicinsku pomoć, već je važan početni korak u spašavanju života, smanjenju invaliditeta i povećavanju šansi za preživljavanje.

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) je više od 100 godina nositelj edukacije stanovništva iz prve pomoći, ali i najveći pružatelj pomoći na mjestima nesreća diljem svijeta.

21.9. Međunarodni dan mira

Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova. Druge definicije mira uključuju slobodu od prepirki, spokoj, harmoniju ili unutarnje zadovoljstvo i vedrinu, jer se značenje riječi mir mijenja s kontekstom.

lula mira

Kada su indijanska plemena odlučila prekinuti prolijevanje krvi, skupili bi se na nekom svetom mjestu, popušili bi lulu mira.

U žargonu pružiti lulu mira značiti pružiti ruku pomirenja.

Golubica, koja u kljunu nosi maslinovu grančicu,

je široko rasprostranjen simbol mira.

Neke su države uspjele sačuvati mir koji traje generacijama. To su: Švedska, Švicarska, Kostarika.

12.9. 140 godina od smrti

Dragutina Domjanića

rođen 12. rujna 1875. u Adamovcu

umro 7. lipnja 1933. u Zagrebu

hrvatski pjesnik

Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji,

kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić.

U njegovom pjesništvu izražena je ljubav prema prošlosti i materinjem kajkavskom narječju.

Mnoge njegove pjesme su uglazbljene, a najpoznatije su:

Fala

Za saku dobru reč,
Kaj reći si mi znala,
Za saki pogled tvoj,
Za saki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobrega
V živlenju tu se najde,
I če je sunce čas,
Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi
Tak puno sunca dala.
Kaj morem ti neg reć:
Od seg srca Fala!

Za saku dobru reč

Popevke sem slagal,
i rožice bral,
i su svoju radost
sem drugim ja dal.

Al' žalost navek sem,
vu srcu ja skril,
ni nigdo me žalil,
i sam sem tak bil.

Al' v mojem srcu,
tam suzah vam ni,
i če mi je teško
popevka zvoni.

Če siromak sem,
se drugim bi dal,
popevke i srce
i ne bu mi žal.

10.9. 130 godina od smrti

Dore Pejačević

rođena u Budimpešti 10. rujna 1885.

umrla u Münchenu 5. ožujka 1923.

hrvatska skladateljica,

rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević

Iza Dore Pejačević ostalo je 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe.

Za života, osim u Hrvatskoj, njezina su djela vrlo često izvođena u inozemstvu u interpretaciji glasovitih svjetskih glazbenika njenog doba kao što su pijanisti Walther Bachmann, Svetislav Stančić i Alice Ripper, violinisti Joan Manén, Václav Huml i Zlatko Baloković, dirigenti Oskar Nedbal i Edwin Lindner, te ansambli Thomán trio, Hrvatski gudački kvartet, Zagrebačka filharmonija, Wiener Tonkünstlerorchester te Dresdenska filharmonija.

5.6. Svjetski dan zaštite okoliša

obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP)

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša posvećeno je Zemlji općenito pod sloganom

''Dobrobit čovječanstva, okoliš i gospodarstvo ovise o odgovornom upravljanju resursima našeg planeta''.

Šteta koja se nanosi okolišu u nekoliko posljednjih desetljeća konstantno se povećava. Svake godine proizvode se sve veće količine otpada, povećavaju se emisije ugljičnog dioksida kao i potrošnja 'prljave' energije. Zbog raznih onečišćenja kvaliteta života znatno se smanjila, posebice u urbanim sredinama.

Rastuća industrijalizacija i ubrzana degradacija okoliša zahtijevaju strategiju održivog razvoja koja bi uravnoteženo upravljala resursima.

31.5. Dan grada Zagreba

O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Ime je neosporno hrvatskog podrijetla. Čak i latinsko ime Zagabria upućuje na to da je ta lokacija još u srednjem vijeku bila zaštićena grabom ili opkopom.

Po jednim se izvodi od glagola zagrepsti/odnosno ukopati.

Po drugim se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu "b(e)reg" koju i danas koriste u krašićkom kraju. U Krašiću Zagreb nazivaju Zabreg.

O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi!"

1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.

Plinska laterna na Griču

Tu sam laterna plinska,

već starinska.

Poda mnom je još Matoš stajao

i nad tim gradom zdvajao i kleo.

Snijeg je po njegovom raglanu meo.

Često bi kunić nestao u noći,

a ja bih se tiho smješkala

jer znala sam: on će opet doći

i dugo stajati tu

tako da mu se katkada cipele već

primrzle tlu.

A jutrom kad bih se smreškala

i ugasla –

poda mnom grad bi ležao crven i tih;

tad nisam znala da l’ zora krvari po brijegu

ili je to Matoš izgubio stih po stih

na snijegu. (… )

August Šenoa: Oproštaj od Zagreba

Zbogom Zagreb-grade,

Ti moje veselje,

U tebi mi nade,

U tebi mi želje.

U tebi grob majke

I djetinjaste bajke.

U teb' vina rujna,

U teb' cvijeća bujna,

Društva sve mladića.

Pjesme, šala, pića.

U tebi mi draga,

Duša vjerna, blaga.

Hrvati u tebi;

Ljubim t' kako ne bi?

Zbogom Zagreb-grade,

Ti moje veselje,

U tebi mi nade,

U tebi mi želje.

27.5. - Svjetski dan sporta

Svjetski dan sporta nazvan je i Danom izazova (Challenge day), a obilježava se zadnju srijedu u mjesecu svibnju.

Jedna od najvećih svjetskih manifestacija sporta i sportske rekreacije koju je inicirala članica Međunarodnog olimpijskog komiteta TAFISA (Međunarodna asocijacija udruga "Sport za sve"), a obilježava se od 1993. godine.

To je dan kada mnogobrojni građani svih dobnih uzrasta diljem svijeta svojim aktivnim sudjelovanjem manifestiraju svoju svijest o sportu i sportskoj rekreaciji kao potrebi suvremene civilizacije i obliku zdravijeg i humanijeg življenja.

Tjelesna i sportska aktivnost djece predškolske i rane školske dobi dio je općeg odgoja djece. U toj dobi razvija se koštano-vezivni i živčano-mišićni sustav djeteta, stoga je neophodno djecu na pravi i kvalitetan način usmjeravati u razne oblike tjelesne ili sportske aktivnosti koje ujedno i pridonose sveukupnom razvoju i rastu djeteta.

Pravilna i dozirana tjelesna aktivnost djece ujedno utječe i na zdravstveni status tj. na jačanje imuniteta i održavanje sveukupnog zdravlja.

Jedan od bitnih faktora za razvoj zdravlja i tjelesne odnosno sportske aktivnosti je prehrana – što znači da su tjelesna aktivnost, briga o zdravlju i pravilna prehrana usko povezani i bitni za izgradnju mladog organizma.

Tjelesnom ili sportskom aktivnosti kod djece se razvijaju:

motoričke sposobnosti,
psihičke sposobnosti,
jača se imunitet i zdravlje,
razvija se socijalizacija,
razvija se komunikacija,
higijenske navike,
pravilna i zdrava prehrana,
osamostaljivanje (odijevanje i briga o stvarima) i
razvoj zdravog reda i discipline koja se prenosi na sve ostale aktivnosti u životu (učenje za školu i dr.).

15.5. Međunarodni dan obitelji

proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine

u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine

pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece"

Koliko su nam važni naši roditelji, braća, sestre, djeca, bake, djedovi?

Roditelji djeci pokazuju put u „sutra“, no treba djeci dati određenu slobodu. Ta sloboda postiže se samo onda kada postoji obostrano povjerenje, koje se stječe godinama.

Koliko nam je važna obitelj?

Moramo biti zahvalni što je svaki dan imamo uz sebe. Obitelj je suosjećajna, zabavna, pouzdana, jedinstvena, sposobna praštati, iskrena, zaštitnička, prijateljska...

Članovi obitelji ne moraju vam nužno biti krvno srodstvo, to su ljudi koji vam pružaju potporu, sigurnost, nježnost, ljudi u koje imate povjerenja i koji vas bezuvjetno vole.

Bitno je i vrijeme koje zajednički provodi obitelj...

Pružajte što više ljubavi u obitelji,

družite se što više uz smijeh!

10.5. Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.

U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20 stoljeću.

Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena.

No već su Grci u antičko doba na proljeće obilježavali Dan posvećen Rei, majci njihova vrhovnog boga Zeusa.

MAJKA, RATKO ZVRKO

Noću često kad već zaspim
i kad soba već opusti,
k'o laticu ruže, mama
na moj obraz cjelov spusti.

Ona moje male tuge
zagrljajem toplim tješi,
a svakoj se mojoj sreći
k'o najljepšem daru smiješi.

Njeni prsti kao lahor
pređu preko moje kose,
a njene me priče lako
u daleka carstva nose.

Njena ljubav mene grije,
njeno srce za me bije,
znam: nada mnom uvijek bdije majka
- biće najmilije.

MAJČINE RUKE, TIN KOLUMBIĆ
Pala je noć.

Na prozoru sjedi mjesec.

Iz torbe vire mu bajke.

Netko me pokriva.

Je li to mjesečina

Ili ruke moje majke?

KAKO SE MOŽE ŠTEDJETI MAMA, ENES KIŠEVIĆ

Kad igraš se, igraš,
pa sam igračke spremiš,
ti svoju mamu, zapravo, štediš.

Kad se sam počešljaš,
sam umiješ lice,
ti štediš mamine jutarnje živce.

I kad za školu
sam spremaš stvari,
ti svoju mamu štediš ustvari.

Kad cipele i hlače
čuvaš od blata,
ti mami uštediš dva dobra sata.

Kad knjige i torbu
držiš u redu,
ti mami uštediš plaću jednu.

Jedino za mamu
ljubav ne štedi,
jer ljubav davati
jedino vrijedi.

Jedan od ljepših sms-ova napisanih majci:

Majka je besmrtna ljubav, ljubav koja nema usporedbe, ona kojoj donosiš svoje nevolje i kojoj je uvijek stalo. Majke su sve to i još mnogo više. Volim te i sretan ti Majčin dan.

8.5. Svjetski dan Crvenoga križa

Crveni križ

je međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi, utemeljio ju je Henri Dunant.

Sedam temeljnih načela CK:

humanost
nepristranost
neutralnost
neovisnost
dobrovoljnost
jedinstvo
univerzalnost

3.5. Svjetski dan sunca

ZANIMLJIVOSTI O SUNCU

Sunce je zvijezda.
Sunčev sustav počeo se stvarati prije četiri i pol milijarde godina kada se ogroman oblak svemirske prašine i plina urušio i stvorio Sunce. Planeti su nastali oko 10 milijuna godina kasnije.
Sunce se sastoji od: 73,46 % vodika, 24,58 % helija, a ostatak uglavnom čine kisik, ugljik, dušik i neon.
Sunce je oko 330.330 puta veće od Zemlje.
Udaljenost Sunca od Zemlje iznosi 149 600 000 km.
Sunčeva svjetlost predstavlja mješavinu svjetlosti svih boja. Mi tu mješavinu svjetlosti vidimo kao bijelu.
Vrijeme potrebno da Sunčeva svjetlost stigne do Zemlje je 8 min. i 18 sekundi.
Temperatura Sunca na površini iznosi 5505 °C.
Za samo jednu sekundu, Sunce daje energiju 35 milijuna puta veću od struje što se kroz čitavu godinu proizvede u SAD-u.
Sunce je magnetski aktivna zvijezda. Ona održava jako i promjenjivo magnetsko polje, koje izaziva mnoge pojave: Sunčeve pjege (područja na Suncu sa nižim temperaturama), Sunčeve baklje (velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi), Sunčev vjetar (struja električki nabijenih čestica koje su izbačene iz atmosfere Sunca. Sunčev vjetar uzrokuje polarnu svjetlost)...
Očekivani životni vijek Sunca: vjerojatno će proći još 5 milijardi godina prije nego što Sunce počne odumirati.

1.5. Međunarodni praznik rada

je međunarodni dan opće solidarnosti radništva

obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1.svibnja 1886. godine,

kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt

Crveni karanfili simbol su radničkog pokreta u jugoistočnoj Europi, Austriji i Italiji. Nosili su se u zapučku na Praznik rada.

22.4. Dan planeta Zemlje

obilježava se u više od 150 zemalja diljem svijeta

od 1969. godine

u Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano

obilježava od 1990. godine

kako bi se ukazala važnost očuvanja okoliša

Prijatelji okoliša slijede deset zapovijesti:

1. Najprije pometi pred svojim pragom
2. Ono što si očistio/la danas čuvaj i sutra
3. Jedna žarulja manje, energija više
4. Cvijeće sadi, beri pohvale
5. U zdravom tijelu zdravo piće i hrana
6. Čist zrak, dug život
7. Manje papira, više šuma i kisika
8. Ništa nije vječno – osim plastike
9. Ono što imaš, nastoj da traje što duže
10. Misli danas za bolje sutra

Za očuvanje Zemlje važna je i reciklaža materijala:

papira

plastike

stakla

limenki

5.4. Uskrs

najveći blagdan kršćanstva

dan uskrsnuća Isusa Krista

Slike govore više od riječi:

pisanice, pince, uskršnji kresovi, maslinove grančice, ukrasi od palminog lišća, ljubičice...

24.3. Svjetski dan

borbe protiv tuberkuloze

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se 24. ožujka svake godine, s ciljem podizanja svijesti javnosti da je tuberkuloza izlječiva bolest, te da se poduzimanjem niza akcija pridonosi kontroli tuberkuloze, omogućujući rano otkrivanje bolesti te adekvatno liječenje i praćenje bolesnika.

Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi na zdrave ljude zrakom.

To je bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bakterija obično napada pluća, međutim, može napasti bilo koji dio tijela, poput bubrega, kičme ili mozga. Ako se pravilno ne liječi, TB može biti smrtonosna.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije trećina svjetske populacije inficirana je uzročnikom te bolesti.

Robert Koch njemački bakteriolog

Uzročnik tuberkuloze - patogeni mikroorganizam štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom-

revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća

Robert Koch je želio postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik

Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije.

Pronašao je uzročnika kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja.

Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

22.3. Svjetski dan voda

voda je oduvijek bila cijenjena

život na Zemlji bio bi bez vode praktički nemoguć

voda danas čini čak 71% našeg planeta

na Zemlji je sve manje izvora pitke vode

meduza je životinja koja ima 80 do 90 % vode

lubenica i jagoda su biljke sa najvećim postotkom vode

pijete li samo vodu za hidrataciju tijela, možete i pretjerati pa tijelo postaje prepunjeno tekućinom

umjesto čiste vode savjetuje se piti posoljenu vodu, jednom dnevno

čaša slane tople vode svako jutro miče otrove iz tijela, liječi i pomlađuje

13.3.2015. - 40 godina smrti Ive Andrića

Ivo Andrić (1892. rođen - umro 13.ožujka 1975.)

pjesnik, prozaik, književnik i diplomat

dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za roman "Na Drini ćuprija"

HRVATSKI NOBELOVCI

Nobelove se nagrade dodjeljuju svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita.

Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:

za ekonomiju

za fiziku

za fiziologiju ili medicinu

za kemiju

za književnost

Naši nobelovci:

Vladimir Prelog

organski kemičar

1975. primio je Nobelovu nagradu za svoj rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija

Lavoslav (Leopold) Ružička

kemičar

godine 1939. osvaja zajedno s Adolfom Butendandtom Nobelovu nagradu za kemiju

8.3. Međunarodni dan žena

Jeste li znali?

Malo je žena u hrvatskoj književnosti koje su stvarale do 20. stoljeća. Upoznajte se s njima!

Cvijeta Zuzorić (1552.-1648.)

stvarala u vrijeme baroka

stekla visoku naobrazbu i družila se s mnogim umjetnicima

okuplja umjetnike na svom ladanjskom zdanju gdje vode znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti.

mnogi glasoviti hrvatski i talijanski pjesnici su je slavili svojim pjesmama i posvećivali joj

i sama pisala pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku

Katarina Patačić ( 1743.-1811.)

kontesa iz Varaždina koja je pisala poeziju

njena zbirka ljubavne poezije "Pesme horvatske" pisana je aristokratskom kajkavštinom

to je prva izrazito svjetovna pjesmarica kajkavske književnosti

književna nagrada koja nosi njeno ime dodjeljuje se za najbolju knjigu godine pisanu kajkavskim narječjem hrvatskog jezika

Grofica Ana Katarina Zrinska(rođena oko 1625. - 1673.)

književnica, velikašica iz obitelji Zrinski

poznata kao mecena i kao prva žena u banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem, nego je i sama pisala književne tekstove

podržavala protuhabsburšku politiku

njezin rodoljubni život i tragičan svršetak bio je poznat svima najviše po romanu Eugena Kumičića Urota Zrinsko-Frankopanska

Dragojla Jarnević (1812. -1875.)

književnica i učiteljica

posebice je poticala svijest o potrebi boljeg obrazovanja djevojčica

isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena

pisala domoljubne pjesme i tekstove na hrvatskom jeziku

17.2.2015. - 150. obljetnica rođenja

pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića

Silvije Strahimir Kranjčević

rođen 17. veljače 1865. u Senju

umro 29. listopada 1908. u Sarajevu

najznačajniji pjesnik realizma

značajni pravaš

Hrvatskoj

Raskrivaj se, raju, planite, nebesa,
S anđeoskog plama u tom trenu svetom,
S nje kad kopren skidam; u prah, vi čudesa,
U prah pred tim boštvom, pred tom ženom spetom!
Suzna su joj lica, o ruku joj visi
Sa krvava gvožđe zarđalo znoja -
Takvu li te gledam, tužna kakva li si,
Izmučena majko, o Hrvatsko moja!
Skršenoj na dasci drhturiš li tako,
Kraljice o časna, lijepa i tužna?!
Poduprijevši glavu, trajuć kojekako,
Tu zar, majko, čekaš čas pokopa suzna.
O, zar zbilja kloneš, pa ti usnut valja,
I osjećaš skori grob da čeka tebe - -?
- Lažna ptica kuka: prah da zadnjeg kralja
I budućnost tvoju zanavijek pogrebe!
Ne boluješ smrtno što o žiću dvojiš,
S tegotnijih rana padaš u očaje;
Samo težak uzdah za uzdahom rojiš,
Da si djecu kuneš, srce ti ne daje.
To je srce majke, milosrdna dara,
Mileno i blago kao doba cvjetno -
I to srce, puno nebeskoga žara,
Mila moja majko, ono nije sretno.
Šta ćeš! Je l' da kucaš nesinu o vrata,
Da moljakaš ono što te Bogom patri?
Ah, ta tebi ne bi mnogi od Hrvata
Dao ni da žila otopiš o vatri!
Gotove su ruke da pograbe tebe,
Pod konopac da te preprodadu griješno;
Komu li si majka? mareć tek za sebe,
Osim novca, sve je tvojoj djeci smiješno!
Pogledaj me, majko, gdje preda te padam,
Sretan što te majkom slatko zvati smijem;
Tu u tvoje krilo mlado čelo skladam,
Tu o tvojem vratu dug zagrljaj vijem.
Sve je moje pusto, cijelim, majko, plamom
Preda te se spuštam, sve si moje milje;
Jednom dušom dišem - tebi žrtvovanom,
Jednu crkvu imam - tvoje to okrilje!
Tu se mlađan kunem: još nas ima dosti,
Prokušanih bijedom, odojenih jadom;
Prokleli smo ovaj život od milosti,
Tebe ćemo dići - ma i krvnim radom!
Do patničkog krsta sve nas oko nosi,
Zapinje o čelo raspetom božanstvu;
Zavidna nam usna krunu onu prosi,
Nek bi tebi bili, On što čovječanstvu!
O, Hrvatsko sveta! kad ću tako za te
Pred žrtvenik klonut čela žarka, vedra?!
I slobode traci kad će da te zlate,
U grobu će mrtva zadrhtati njedra.
Možda za te slave ti ćeš, tugo moja,
I moj uz prah stati i prošaptat tiho:
Snivaj, grob ti čuva majka evo tvoja,
Mrtav si mi ponos, živ mi vjera bio!
A gle, majko moja, dok se ovo bijem,
Daj da s tvojeg puta nikad ne bih skreno;
Pusti da ti ruke o vrat slatki vijem -
Da tvog srca nemam, jur bih davno sveno!
Ti me tako krijepi, ti me vodi sobom,
Kroz trnje i tamo, slava gdje je tvoja,
Da uzmognem, majko, vragu ti nad grobom
Kliknut: - Zdravo, sretna, o Hrvatsko moja!

14.2. Valentinovo -dan zaljubljenih

Običaj Valentinova potječe iz 3. st. kada je u Rimu živio svećenik Valentin, a kršćanstvo je još bilo nova i mlada religija. Tadašnji car, Klaudije I., naredio je svim vojnicima da se ne smiju ženiti ili zaručivati, jer je smatrao da oženjeni vojnici neće htjeti ratovati, već će radije ostajati kod kuće sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, osim jednoga...

Na molbe mladih parova svećenik Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja, sve dok ga nisu ulovili i bacili u tamnicu. Dana 14. veljače 269.g. svećeniku Valentinu odrubili su glavu i pokopali ga na Via Flaminiji. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, pa kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je proglasilo blagdan Svetog Valentina. Odredili su da će se novi praznik slaviti 14.2., a ime su mu dali u spomen na ovog sveca.

Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Charles Orleanski. Namjenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj.

Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.

Kupid - bog erotske ljubavi kod starih Rimljana.

Nazivan je još i Amor, a ekvivalent je Erosu u grčkoj mitologiji.

Je li i tebe pogodila Amorova strijela?

8.2.2015. - 130 godina rođenja Ivana Kozarca

Ivan Kozarac

rođen u Vinkovcima 8. veljače 1885.

umro u Vinkovcima 16. studenog 1910.

književnik, romanopisac, pisac pripovjedaka i pjesnik

U njegovim romanima i pjesmama najviše dolazi do izražaja opis slavonskog pejzaža Najistaknutiji motivi njegovog stvaralaštva bili su ljubav i sloboda.

Kozarčeva djela su Slavonska krv(1906.), Izabrane pripovijetke (1911.), Đuka Begović (1911.), Pjesme (1911.).

Roman Đuka Begović predstavlja vrhunac njegovog pripovijedanja. Prepun je slavonizama, tuđica i onomatopejskih riječi. Osjeća se i utjecaj «vojničkog rječnika» . Tu je Kozarac postigao ispreplitanje govornog jezika s jezikom i ritmom slavonskog bećarca. On opisuje tradicije u Slavoniji. Roman je doživio kazališno uprizorenje.

1.2.2015. - 100. obljetnica rođenja Eve Verone

Eva Verona

rođena 1. veljače 1905. u Trstu

umrla 19. svibnja 1996. u Zagrebu

bila je hrvatska knjižničarka

preuredila je smjernice za katalogizaciju i napisala pravilnik za abecedni katalog,

koji se koristi i danas u hrvatskim knjižnicama

28.1. Europski dan zaštite osobnih podataka

O zaštiti osobnih podataka u Hrvatskoj brine

Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na određenu fizičku osobu koja se može identificirati.

Važni osobni podaci su:

podaci o zdravlju
identifikacijska oznaka građana
ocjena đaka u školi, ponašanje
biometrički podaci (npr. otisak prsta)
broj putovnice, broj osobne iskaznice i sl.
Lozinka ili zaporka je oblik tajnog podatka kojeg je potrebno poznavati da bi se pristupilo određenim informacijama.
PIN (za mobitel, osobno računalo, mail) je povjerljiv podatak i ne daje se NIKOME!

11.1. Veliki dan hrvatskog sporta

Vrhovna organizacija hrvatskog sporta nikad i ni pod koju cijenu ne smije se odreći prava na rezultate i trofeje koje su osvajali hrvatski sportaši pod zastavama državnih zajednica, ne samo Jugoslavije, nego i Austro-Ugarske i Kraljevine Italije, u kojima je Hrvatska sudjelovala do svog osamostaljenja i međunarodnog priznanja 1992. godine.

Prvi Hrvat koji je oko vrata objesio olimpijsku medalju bio je mačevalac Milan Neralić koji je osvojio broncu na OI u Parizu 1900.

Zadarski osmerac na OI u Parizu 1924., od kojih šest Hrvata (Petar Ivanov, Ante Katalinić, Frane Katalinić, Šimun Katalinić, Viktor Ljubić i Bruno Sorić) i trojica Talijana također rođenih u Zadru (Latino Galasso, Carlo Toniatti i Giuseppe Crivelli) došli su u cilj kao treći i osvojili brončanu medalju za Kraljevinu Italiju i Hrvatsku.

Riječanin Dragutin Ciotti bio je dio gimnastičke momčadske bronce reprezentacije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na OI 1928. u Amsterdamu. Ciotti je bio član Sokolskog društva Sušak-Rijeka.

Bjelovarčanin Ivanom Gubijanom je u Londonu 1948. osvojio srebro u bacanju koplja. Nakon rata je tada jedan od najboljih hrvatskih atletičara preseljen u beogradsko Sportsko društvo Partizan, a u Beogradu je i preminuo početkom 2009. godine.

Srebro je u maratonu osvojio i još jedan Hrvat koji je nakon rata preseljen u SD Partizan - Kutinjanin Franjo Mihalić.

1968. u Mexico Cityju ispisana je jedna od najljepših hrvatskih olimpijskih priča u povijesti. Đurđa Bjedov došla je na OI kao član "proširene delegacije" i od nje se nije očekivalo ništa osim nastupa. A ona je uzela zlato na 100 i srebro na 200 metara prsno, postavši tako prva hrvatska olimpijka s medaljom oko vrata.

1972. godine svoje je rukavice pozlatio veliki Mate Parlov, a svoj trijumfalni trenutak doživjelo je i hrvanje srebrom Josipa Čorka i broncom Milana Nenadića.

Od Montreala 1976. krenula je serija najuspješnijeg muškog hrvatskog olimpijca svih vremena Matije Ljubeka. Zlatu i bronci u kajaku jednosjedu veliki Matija je osam godina kasnije u Los Angelesu pridodao i zlato i srebro u kajaku dvosjedu.

Posljednje "nesamostalne" Olimpijske igre hrvatski je sport imao u Seoulu 1988. Debitirao je tada stolnotenisač Zoran Primorac.,U Seoulu je uzeo svoju jedinu medalju i to u paru s "jugoslavenskim Rumunjem" Ilieom Lupulescuom.

18.2.2014. 95 godina rođenja

Jure Kaštelana

rođen 18. prosinca 1919. u Zakučcu kod Omiša

umro u Zagrebu 24. veljače 1990.

hrvatski pjesnik i književnik

jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza

smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a

Čarobna frula

Javi se u meni riječ
I brizne kao voda živa.

O uzak mi je ovaj svijet
Za oganj što ga čelo skriva.

Ne znam mu izvor. Neznan zvuk
Zvijezdano u meni zvoni.

O uzak li je neba luk
za krilo što ga nemir goni.

10.12.2014. 125. obljetnica smrti

Ante Kovačića

rođen 6. lipnja 1854. u Opalzniku

umro 10. prosinca 1989.

hrvatski romanopisac, novelist i pjesnik

predstavnik hrvatskog realizma

djela posvećena suvremenosti tematici onog doba

20.11. Svjetski dječji dan

Djetinjstvo je rani nivo u ciklusu ljudskog razvoja koji karakterizira rapidan fizički rast i napori da dijete modelira uloge i odgovornosti, uglavnom kroz igru i formalnu edukaciju.

Po psiholozima, djetinjstvo traje posle infantilnosti i do puberteta (od najmanje 18 mjeseci do najviše 14 godina) ili do ranog odrastanja (18-21 godina).

Djetinjstvo se dijeli i na rano (0-6), srednje (do adolescencije) i pozno (do okončanja adolescencije).

16.10.2014. Oscar Wilde

Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde irski pisac

- rođen u Dublinu 16. listopada 1854.

- umro u Parizu 30. studenog 1900.

- poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama

- pisao priče, drame, a najpoznatiji po romanu "Slika Doriana Graya"

4.10. Svjetski dan životinja

Svjetski dan životinja se obilježava svake godine 4. oktobra. Ovaj dan je izabran za svjetski dan životinja zato što se na taj dan slavi i Franjo Asiški, ljubitelj prirode i glavni svetac za životinje i okolinu. Mnoge crkve širom svijeta obilježavaju nedjelju najbližu ovom danu sa blagoslovima za životinje.

Ovaj dan obilježavaju svi ljubitelji životinja širom svijeta, svih vjera i nacionalnosti.

Prvi put se počeo obilježavati 1931. godine.

10. 9. Hrvatski olimpijski dan

Olimpijski krugovi - logo Olimpijskih igara

Olimpijske igre- športsko natjecanje koje se održava svake četiri godine.

Olimpijada- u staroj Grčkoj se nazivalo čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara.

Olimpijske su igre imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. 393. godine rimski cara Teodozije ukinuo je drevne Olimpijske igre,

Pierre de Coubertin, "otac" modernih Olimpijskih igara, obnovio je 1896. Olimpijske igre.

Čuveno olimpijsko geslo je: citius, altius, fortius (brže, više, jače)!

Olimpijski plamen je jedno od najpoznatijih olimpijskih znamenja. Simbol vječne vatre odnosno plamena potječe iz grčke mitologijeu kojoj je poznata priča o Prometeju koji je ukrao vatru iz doma boga Zeusa te je poklonio ljudima.

Lovorov vijenac je trijumfalni vijenac od lovorovog lišća, koji se dodijeljivao pobjednicima u antičko vrijeme.

17.2. 1865. godine rodio se u Senju

veliki hrvatski pjesnik

SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ

najznačajniji pjesnik realizma, značajan pravaš

Nije bio eksperimentator ni na razini forme (prihvatio je oblike koji su i prije njega postojali u domaćoj tradiciji), ni u pogledu stilske postave teksta (zadržao je retorički patos i alegoriju kao glavno sredstvo značenjskoga širenja teksta), ni na motivskoj razini, ali je rasponom svojih tema nadmašio sve što je do tada postojalo na hrvatskoj pjesničkoj sceni.

Ah, sve je sanja pusta

Ah, sve je sanja pusta,
Sve umišljeni raj;
Sve želja želju guši,
A uzdah - uzdisaj.
I u tom sva ti bajna
Života kipi slast:
Na trnu si mi cvao
I u blato ćeš past!
I što smo, srce moje,
Obilazili svud,
Sve kapale su suze
I krvca uzalud.
Ah, svagdje vara oko,
Što lažni veze san,
I slatko poji nadom
Sve - što je utaman!
Pa kad je čemer ljuta
Prenasitila grud:
Je l' igra sve to kruta,
Il ljudski privid lud,
Gdje nema nigdje svjetla,
A vjera časom mre:
Ah, srca gdje tu nema,
Ni žarke krvi, ne...
Ej, onda vidjeh vilu
Na ljudski saći put -
I žedne usne moje
Cjelivahu joj skut.
S oblaka pjesan začuh,
Da život nije san,
I ljubav da je sunce
U vječni majski dan.
Ti, milosrdna laži,
Što lanuo te raj!
Gle, omamno li sine
Tvoj kratki, kratki sjaj.
Il otrov je il melem
Taj biser s oka tvog?
- Ah, ko vjerovat može,
Tog silno voli Bog!
Pa u srce kad spomen
Svoj nokat rine ljut,
A pjesma - čedo njeno -
Ko divlja kida put,
U strahu samo pitam:
Zar to su tvoji sni?
A nešto u njoj jeca
I šapće: - To si ti!
Sve, sve je sanja pusta,
Sve umišljeni raj,
Gdje suza suzu guši,
A uzdah uzdisaj.
A ti si harfa samo,
Kroz koju tuži svijet,
I sve je tvoje cvalo
Za pogrebnički cvijet! -
Ni mislit mi se neće,
Sve pepeo gledam svud,
On zasuo je cvijeće
I zapunio grud...
A preko njega strujne
Kadikad čudan šum;
To katkad cvili srce,
A ruga mu se um.

(objavljena pjesma u Vjencu 1891.)

15.2.1564. rodio se u Pisi

GALILEO GALILEI

talijanski metematičar, fizičar i astronom

znanstvenik iz redova Katoličke crkve

prvi je znanstvenik koji je nebo sustavno promatrao teleskopom

otkrio Jupiterove satelite, Sunčeve pjege, kratere na Mjesecu te Mliječnu stazu

otac moderne astronomije

tvrdi se da je radio svoje pokuse o brzini tijela što pada baš s kosog tornja

Navodno je Galileo u trenutku smrti promrmljao "Eppur si muove" (Ipak se kreće), iako se odrekao svih tvrdnji o heliocentričnom sustavu.

27.1. DAN SJEĆANJA

NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Ovaj se Dan obilježava diljem Europe. Na taj dan 1945. godine Crvena je armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.

Izvorno holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja.

Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Romi). To se značenje onda ponekad prenosi i na razne druge slučajeve sustavnog i/ili masovnog istrebljivanja ljudi.

Kad se govori o holokaustu posebno treba spomenuti:

Dnevnik Ane Frank jedan je od najpotresnijih svjedočanstava u progonima židova tijekom Drugog svjetskog rata. Djevojčica Anna Frank dobila je dnevnik na svoj 13. rođendan i u njega su zapisana njena iskustva od 12. lipnja 1942. do 1. kolovoza 1944.

Aleksandar Solženjicin je jedan od prvih bivših zarobljenika koji je opisao 1973. u dijelu Arhipelag Gulag strahote gulaga.

Stajner Karlo je napisao 7000 dana u Sibiru, knjigu u kojoj su autorova sjećanja na dvadeset godina koje je, lažno optužen, proveo u logorima Sibira.

Spielbergov film Schindlerova lista temeljen je na istinitoj priči Oskara Schindlera, čovjeka koji je riskirao vlastiti život kako bi spasio 1100 ljudi od holokausta.

4.XII.1893. rođen je u Zagrebu

AUGUST CESAREC

književnik, publicist i politički djelatnik.

Bio je vrlo plodan pisac, zacijelo najplodniji uz Miroslava Krležu u međuratnom razdoblju.

Pisao je i stihove, ali se najviše posvetio prozi. Objavio je velik broj publicističkih članaka i studija po raznim časopisima.

Glavna su mu književna djela: Sudite me, Careva kraljevina, Za novim putem, Bjegunci, Današnja Rusija, Majka božja Bistrička, Zlatni mladić, Tonkina jedina ljubav.

Sva djela prožeta su mu snažnom socijalnom notom i u njima je opisan život običnih ljudi, radnika, seljaka, građanstva i inteligencije i u provinciji i u gradovima.

Umro je na zagrebačkoj Dotrščini 17. srpnja 1941. godine.

18.11. DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR

Prije dvadeset i jednu godinu, 18. studenoga 1991. nakon tromjesečne opsade i gotovo potpunog uništenja grada, prestao je otpor hrvatskih branitelja u Vukovaru.

Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

ZAPALIMO SVIJEĆU 18.11.

ZA SVE NEVINE ŽRTVE VUKOVARA!

14.11. 1838. rodio se AUGUST ŠENOA,

punim imenom

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa,

naš veliki romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar.

Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.

Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se ŠENOINO DOBA.

11.11. DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA

Odlukom 37. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, održane 2010. godine u Tuhelju, dan proglašenja prvoga hrvatskog Zakona o bibliotekama 11. studenoga 1960. obilježava se kao Dan hrvatskih knjižnica.

Proslavom ovog dana želi se istaknuti značaj svih vrsta knjižnica u Hrvatskoj – od narodnih, školskih, sveučilišnih do specijalnih.

Dodjeljuje se i nagrada za najbolju knjižnicu u Hrvatskoj, za koju se mogu natjecati sve knjižnice u zemlji.

Knjižnica „Fran Galović“ iz Koprivnice proglašena je 2012. za najbolju knjižnicu u Hrvatskoj.

31.10. je SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

Što je štednja?

Štednja je čuvanje materijalnih dobara ili novca.

U životu je važno znati biti štedljiv, ali ne i škrt.

Ako ne trošimo uzalud i nismo rasipni, ali ipak trošimo na bitne stvari onda je to štedljivost, a ne škrtost.

Francuska poslovica glasi:

"Mudar čovjek štedi vrijeme, riječi i novac."

Ne očekujte novac na lotu! Novac ne pada sa stabla.

Budite štedljivi, ali ne i škrti!

24.10. DANI PLODOVA ZEMLJE

obilježen je u školi izložbom radova učenika škole kao i prigodnom predstavom

Treći razredi su crtali žitarice: pšenicu i kukuruz.

Što su žitarice ?

Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava

čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranuljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.

Plodovi žitarica su bogati ugljikohidratima, bjelančevinama, celulozom, mineralima i vitaminima.

U prvom redu to su: pšenica, raž, ječam, riža, zob i kukuruz. Pored navedenih žitarica, u njih se ubrajaju i proso, sirak, heljda.

Znate li vi nešto više o žitaricama?

U privitku možete pročitati o svim postojećim žitaricama.

15.10. DAN BIJELOG ŠTAPA

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada još od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

U cijeloj Hrvatskoj ima 5500 slijepih osoba.

POMOZIMO SLIJEPIM OSOBAMA!

Problemi s vidom, odnosno poremećaji vida, mogu se u grubo razvrstati u tri kategorije:

- Sljepoća kao najteži oblik poremećaja, ne predstavlja samo potpuni gubitak vida, već i stanje u kojem je vizualno polje 20% ili manje
- Slab vid je stanje uobičajeno za starije ljude, iako se javlja i kod mlađih, a uzrokovano je genetikom, traumatskim ozljedama i bolesti
- Neraspoznavanje boja je posljednja velika kategorija poremećaja vida, iako ju je možda neprikladno nazvati poremećajem jer stanja u kojima je neraspoznavanje boja istinsko ograničenje ima vrlo malo.

4.10. prije 25 napustio nas je

ZLATKO GRGIĆ

hrvatski autor crtanih filmova i karikatura

Crtanim filmom bavio se od 1951.,

i to kao crtač i animator,

a samostalno je režirao od 1964.

("Muzikalno prase", "Izumitelj cipela", "Veliki i mali").

Svima nam je dobro poznat crtani lik Profesora Baltazara i svi rado pratimo zgode i nezgode tog vedrog dobričine, koji pomaže svima u nevolji.

2.10. MEĐUNARODNI DAN NENASILJA

Na rođendan najpoznatijeg „nenasilnika" na svijetu, Mahatma Gandhija, obilježava se od 2007. odlukom Ujedinjenih naroda Međunarodni dan nenasilja.

Nasilje je negativan utjecaj na osnovne ljudske potrebe (ili život) koji se može izbjeći i koji ograničava potencijalnu mogućnost zadovoljenja tih potreba (opstanak, zdravlje, identitet, sloboda).

Nenasilje predstavlja aktivnu borbu protiv nasilja, ali ne ugrožavajući nikoga, polazi od pojedinca.

BUDIMO ŠKOLA BEZ NASILJA, BUDIMO MIROLJUBIVI I DOBRODUŠNI!

19. rujna 1928. rođen je naš

veliki hrvatski pjesnik

JOSIP PUPAČIĆ

Rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimama kraj Omiča, a poginuo u avionskoj nesreći 23. svibnja 1971. kod otoka Krka.

I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobro jutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobro jutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobro jutro kažem more zlato
i dobro jutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se i smijemo se moru